Farovi i žarulje
Za sigurnu vožnju je vrlo važno da uređaji za osvjetljavanje budu pravilno izrađeni i ugrađeni. Da bi automobil mogao osvjetljavati cestu na većoj ili manjoj razdaljini, ima dugi i kratki svjetlosni snop. Vozač smije uključiti duga svjetla samo kada njima neće zablještavati druge vozače i sudionike u prometu, koji mu dolaze u susret ili voze u istom smjeru. Kad uključi duga svjetla, cijelom površinom reflektora isijava svjetlosni snop na cestu, a kad uključi oborena svjetla, onda su svjetlosne zrake usmjerene koso prema dolje. To se postiže zaslonom u žarulji, koji usmjerava zrake na gornji dio reflektora, a od tamo se odbijaju prema dolje i izlaze kroz rasipno staklo fara. Dugo i oboreno svjetlo su najčešće u sklopu jednog fara, jedne funkcionalne jedinice i to tako da je u faru dvonitna (biluks) žarulja. Neki automobili imaju i odvojene farove za dugo i oboreno svjetlo, obično četiri fara zajedno. Kakvoća svjetlosti ovisi o jačini žarulja i obliku, optici i podešenosti farova. Dvonitne žarulje, koje se danas najviše upotrebljavaju imaju jačinu 40W za oborena i 45W za duga svjetla. Kod razmjerno je novih, neistrošenih žarulja i farova ta snaga dovoljna za dobro osvjetljenje ceste. U posljednje vrijeme sve više se upotrebljavaju halogene žarulje s dvije žarne niti (tzv. žarulje H4), čija jačina je 55-60 W, koje daju bolju svjetlost i dulje traju. Obične halogene žarulje imaju različite podnoške i ne mogu se međusobno zamjenjivati. Ako hoćemo zamijeniti običnu žarulju halogenom, treba zamijeniti cijeli far. Radi dobrog osvjetljenja ceste i da se izbjeglo zablještavanje drugih na cesti, potrebno je da farovi budu pravilno podešeni. Vijcima za podešavanje se mogu pomicati u svom ležištu u okomitom i vodoravnom smjeru. Neke možemo pomicati vijkom na ploči s instrumentima, a neki automobili imaju farove koji automatski zauzmu pravilan položaj, bez obzira na nagib vozila.
Halogene žarulje
Halogene žarulje daju mnogo jaču svjetlost, jer im je stupanj svjetlosne iskorištenosti 100% veći od običnih. Prve halogene žarulje (H1, H2 i H3) imale su jednu žarnu nit i upotrebljavaju se uglavnom samo za duge farove i dodatna svjetla. Sada postoje halogene žarulje (H4), primjerene za kombinirane farove s oborenim i dugim svjetlom. Prednost halogenih žarulja je u tome da njihova staklena kruške ni nakon duge upotrebe ne potamni (obične žarulje potamne i smanji se jačina svjetlosti).

Ksenonska svjetla
Vecina ljubitelja tuninga, posebice onih kojima je važan izgled auta, žele imati i ksenonska svjetla (HID – High Intense Discharge ili prevedeno svijetla s izbojem u plinu). No zbog visoke cijene, ogranicene dostupnosti i neznanja, tuneri se odlucuju na kupnju razno raznih halogenih žarulja u plavoj boji. Kao prvo, vecinu ljudi zanima je li to legalno. Pri pravilnom odabiru i montazi JE! Za legalizaciju, takvih, naknadno ugradenih svjetala potrebno je dobiti homologaciju. Homologacija za svjetla s izbojem u plinu (popularno zvanim xenonkama) zahtijeva da je vozilo opremnjeno automatskom regulacijom visine snopa svijetala i pranjem tih istih. Da odmah pojasnim što NIJE automatsko podešavanja visine. To nije regulator unutar vozila (najcešce na kokpitu) u obliku okruglog prekidaca s vrijednostima od 0-3 (ili 4). Vec toga nema i visina se prilagodava senzorima koji su ugradeni u autu. Taj dio je i najproblematicniji, jer se pranje farova lako montira na odbijac. Neke države u homologaciji imaju i navedenu najvišu dozvoljenu vrijednost snagu u kelvinima(kod ovakvi Žarulja snaga se mjeri u Kelvinima, to nije temperatura) koje HID žarulje smiju imati. Princip po kojem radi ksenoska žarulja je potpuno drugaciji nego princip drugih žarulja. Naime takva žarulja nema žarnu nit vec manji prostor koji je ispunjen plinom (više vrsta plinova, medu ostalim merkuri i ksenon – njega je najmanje J) i dvije elektrode. Da bi se uspostavio kontakt izmedu dvije elektrode potrebna je jaka struja (oko 20.000-25.000 volti), a kad je u tom, plinu ispunjenom, prostoru doslo do povezivanja, tada se napon smanji na 85V. To traje dijelic sekunde, a tada svijetla jako zabljesnu, a onda se u roku 5-10 sekundi griju i svijetle sve jace dok ne postignu radnu “snagu”. Po tome se vide “prava” ksenonska svijetla. Princip je slican kao na neonskoj žarulji. Zbog toga takav sistem osim žarulja još zahtijeva balast i starter (ballast unit, ignition). Neki proizvodaci vec u balastu nude starter. Nema razlike. Ako kupujete u “kitu” tada je sve vec skupa.
Princim bi-xenonskih žarulja je slican. Kad pogledate obicnu H4 žarulju vidite da ima dvije niti. Jedna je otvorena, a ispod druge je mali komad nekog lima koji zaustavlja dio svijetlosti. Kad su upaljena oborena svijetla tada svijetli nit koje je zasjenjena, a pri dugom svijetlu se ta gasi a pali se druga, nezasjenjena nit. Kod bi-xenona, je princip slican, samo što se onaj mali dio lima koji zasjenjuje, pomocu elektromagneta mice naprijed-nazad nekoliko milimetara. U bixenonskoj žarulju je samo jedno polje koje daje svijetlost.
Snaga ksenonskih svijetala se mjeri u Kelvinima,a ne u watina (zbog toga jer sva xenonska svijetla trose 35W – manje nego obicna halogena). Zašto u kelvinima? Osnova takvih izvora svijetlosti je prvenstveno bolja vidljivost i nikako ne šminka. Dobra vidljivost je u idealnim uvijetima sunceva svijetlost koja iznosi oko 5250K. Dakle ksenonske zarulje s vrijednosti 5250K daju potpuno bijelu, suncevu svjetlost na cestu. Što idemo niže to je manje svijetlosti (mjereno u luxima ili lumnima) i boja ide prema žutoj. Najbolje halogene zarulje imaju oko 4000K. Obicne oko 3.200K. Što idemo gore iznad 5250K to boja ide prema plavoj (nakon 8000K prema ljubicastoj – dugin spektar boja), ali se isto tako smanjuje kolicina svjetlosti (iako se jacina takve svijetlosti ne moze usporedjivati s halogenim žaruljama jer je puno jaca). Neki proizvodaci automobila ugraduju baš takve sisteme vrijednosti 5250K i kod njih nema nikakvog plavog efekta, nego potpuno bijela boja. Vecina ih ugradjuje do 6800K. Na tržištu je moguce nabaviti i do 12.000K, ali su nelegalne i ljubicaste boje. Legalno je do vrijednoti 8000K, a i te su vec JAKO plave. Oko 7.000K je jedna oku ugodna plavo-bijela svijetlost (da ne bude zabune – plavija nego kod serijskih HID, ne treba pretjeravati). Nemojte se uplašiti da se jako griju (vise od sunca). To je samo temperatura izmedju dvije elektrode gdje nastaje svijetlost. U osnovi se manje griju nego halogene.
O upotrebi takvih svijetala treba nešto znati. Kao prvo, osjetljivije su nego obicne halogene žarulje, ali s pravilnom upotrebom životni vijek im je mnogo duži. Kod ksenonskih žarulja zaboravite na blendanje, ako ih imate vezane na duga svijetla (ili ako se prilikom blendanja pale i duga i kratka – japanski auti). Kad se ugase, treba sacekati da se ohlade. Neki proizvodaci savjetuju od 30 sekundi do 2 minute. U slucaju da vam je pregorjela žarulja i nije se upalila obavezno ugasite svijetla i NIKAKO NE PALITI PONOVO! Naime, starter je dao 25.000volti na žarulju. Iskra je preskocila, a žarulja se nije upalila. Pri sljedecem paljenju iskra više NECE preskociti i struja ceka u kondenzatoru. Prilikom vadenja takve žarulje, gotovo sigurno je da ce ta struja preskociti na masu auta i uništiti vam svu elektronsku opremu ili u najgorem slucaju na vas i ubiti vas!!!
Prilikom montaže treba biti jako oprezan. Naime žarulja je punjena plinovima medu ostalim i merkurijem koji je iznimno otrovan i punjene su pod tlakom od oko 100bara. U slucaju ž pukne u blizini vas, može biti smrtno opasna. Osim toga pri paljenju se razvija struja oko 20-25KV. Balast ne smije nigdje biti u dodiru s masom auta i preporucljivo je da nije izložen direktnom izvoru vode.
Takvi sistemi se mogu montirati na sve novije automobile. Postoje dvije vrste žarulja i to su D2R i D2S. D2R žarulje se danas više ne koriste. Napravljene su samo za stari model Mercedes E klase koji je tada dao odgovor na BMW-ove ksenonske žarulje u seriji 5. Mercedes je tada upotrebljavao reflektorske farove,a ne projektorske (s lecama). Slicne su H4 žaruljama odnosno djelomicno su zasjenjene. Danas se upotrebljavaju D2S. Slicne su H1, H3, H7 žaruljama, odnosno nisu zasjenjene, a farovi su tako napravljeni da pravilno lome takav izvor svijetlosti. D2R se teško može naci na tržištu. Ksenonske žarulje se mogu ugraditi u sve tipove farova. Važno je samo da imaju grlo istog tipa. Preporucuju se farovi s lecama, buduci da su reflektorski napravljeni za halogene žarulje i takvi u kombinaciji s ksenonskim žaruljama daju puno jacu svijetlost, što može prouzrociti zasljepljivanje vozaca koji dolazi iz drugog smjera.